1 Kings 1

Abisaga ese David e reḡua

1King David vada e buruka; ena mauri laḡanidia na momo. Ena be dabua momo e hahedokilaiva, to tauna na se siahua. 2Taunabunai, ena hesiai taudia ese e hamaoroa, eto, Hane-ulato ta bae tahua, egu lohia bona egu pavapava emu; ia ese pavapava isiaimu baine lao heni, bona baine reḡumu. Kememu ai baine hekure, egu lohia bona egu pavapava taumu baine siahu helaoreana. 3Taunabunai hane-ulato mai hairaina ta e tahua, Israel tanona idoinai; bena Abisaga, Suneme kekenina, e davana, hanua pavapavana dekena e hakaua lao. 4Ia na hane-ulato ḡoeva-daena. Bena ia ese hanua pavapavana ireḡuna ai ela, bona isiaina e lao heni; a hanua pavapavana na ia ida se eno bou.

Adonia ese terono e dadia

5Una negana ai Adonia, Hagiti natuna, na sibona e heaḡi, eto, Lau baina pavapava. Bena ia ese kariota bona hosi-gui taudia e abidia heḡaeḡae, bona ia vairanai bae heau taudia imahui danu. 6Tamana ese nega ta lalona se hahisia, seto “Badina be dahaka unu ini vada o kara toma?” Ia na raho-namo tauna; ia danu Absalom murina amo e vara tauna. 7Bena ia ese Ioab Seruia bona hahelaḡa tauna Abiatara ida e henega bou; bena idia na Adonia murinai e raka, bona e durua. 8A hahelaḡa tauna Sadok, bona Benaia Iehoiada, bona peroveta tauna Natan, bona Simei, bona Rei, bona David ena goada taudia, na Adonia ida asie hebou.

9Bena Adonia na gabu ta ladana Gaigai Nadina ela, En-rogele kahana ai; unuseni ai ia ese mamoe bona boromakau bona heubu ḡaudia na ihaboulaina patana ai e hahelaḡadia. Hanua pavapavana natuna, ia tadikakana iboudiai, bona hanua pavapavana ena hesiai taudia iboudiai Iuda tanona ai, na e vavedia; 10a peroveta tauna Natan bona Benaia bona goada taudia bona tadina Solomon na se vavedia.

11Bena Natan ese Solomon sinana, Bataseba, e hamaoroa, eto, Oi so kamonai Adonia, Hagiti natuna, ese pavapava dagina vada e abia, bona eda lohia David na asi dibana, a? 12Benaini, do baina hahealo henimu, bena oiemu mauri bona natumu Solomon ena mauri ba rauadia. 13King David dekenai ba raka vareai haraḡa, ba hamaoroa, baoto: Egu lohia bona egu pavapava e, oi ese lau, emu hesiai hahinena, o gwau henigu hamata, oto “Natumu Solomon na lau murigu ai baine pavapava bona egu terono ai baine helai”, ani? Matona, Adonia vada e pavapava badina be dahaka? 14Bena hanua pavapavana ihereva-henina do basio hadokoa ai, lau danu oi murimu amo baina raka vareai, emu hereva baina hamomokania.

15Taunabunai, Bataseba na hanua pavapavana dekena ela, ena daiutu ai. Hanua pavapavana na buruka herea, bona Abisaga, Suneme kekenina, ese ia isiaina e lao heniva. 16Bataseba na e igo diho, hanua pavapavana na e toma henia diho. Bena hanua pavapavana eto, Emu ura be dahaka? 17Ia ese e haere henia, eto, Egu lohia e, oi ese lau, emu hesiai hahinena, na Iehova, emu Dirava, ladana ai o gvvau henigu hamata, oto “Natumu Solomon na lau murigu ai baine pavapava, bona egu terono ai baine helai”. 18A itaia, harihari Adonia vada e pavapava; ḡau tamona oi, egu lohia bona egu pavapava, na asi dibamu. 19Ia ese boromakau bona heubu gaudia bona mamoe momo herea na ihaboulaina palana ai vada e hahelaḡadia, bona hanua pavapavana natuna iboudiai bona hahelaga tauna Abiatara bona tuari oreana biaguna Ioab vada e vavedia; a emu hesiai tauna Solomon na se vavea. 20Egu lohia bona egu pavapava e, harihari Israel taudia iboudiai ese oi e haḡeremumu, ba hamaorodia daika na oi murimu ai egu lohia bona egu pavapava emu terono ai baine helai e tomu. 21Bena basioma hereva, egu lohia bona egu pavapava na tubu tama dekediai ba mahuta negana ai lau bona natugu Solomon na bae gwauraimai kerere taudia.

22Dounu hanua pavapavana ida e hereva-hereva ai, peroveta tauna Natan na e raka vareai. 23Bena haida ese hanua pavapavana e hamaoroa, eto, Peroveta tauna Natan na iniseni ai. Bena ia na hanua pavapavana dekenai e raka vareai; bena vairanai e igo diho, bona tano ai e goru diho. 24Bena Natan eto, Egu lohia bona egu pavapava e, oi o hereva, oto “Adonia na lau murigu ai baine pavapava bona egu terono ai baine helai”, a? 25Badina be ia na hari dina ai vada ela, boromakau bona heubu ḡaudia bona mamoe momo herea na ihaboulaina patana ai vada e hahelaḡadia, bona hanua pavapavana natuna iboudiai bona tuari oreana biaguna Ioab bona hahelaḡa tauna Abiatara na vada e vavedia; bona ina harihari idia na ia vairanai e anianimu bona e inuinumu, e tomamu “King Adonia ena mauri baine daudau”. 26A lau, emu hesiai tauna, bona hahelaga tauna Sadok, bona Benaia Iehoiada, bona emu hesiai tauna Solomon, na se vavemai. 27Egu lohia bona egu pavapava e, ina na oi ese o karaia, bona emu hesiai taudia na so hamaorodia daika ese oi murimu ai egu lohia bona egu pavapava emu terono ai baine helai a?

28Bena King David na e haere, eto, Bataseba a boiria, dekegu ainema. Taunabunai, hahine na hanua pavapavana dekenai e raka vareai, ia vairanai e gini. 29Bena hanua pavapavana na e gwau hamata, eto, Iehova, lau laumagu na hahedika iboudiai lalodia amo vada e hamauria Diravana, e maurimu heḡereḡerena, 30bona lau ese Iehova, Israel Diravana, ladana ai na gwau henimu hamata, nato “Natumu Solomon na lau murigu ai baine pavapava bona egu terono ai baine helai lau gabugu ai”, heḡereḡerena, unu baina kara toma hari ina dina ai. 31Bena Bataseba na tano ai e goru diho, hanua pavapavana e toma henia diho, eto, Egu lohia King David baine mauri hanaihanai.

Solomon na pavapava ai e halaoa

32King David eto, Hahelaḡa tauna Sadok bona peroveta tauna Natan bona Benaia lehoiada a boiridia. Taunabunai, idia na e raka vareai, hanua pavapavana vairanai. 33Bena hanua pavapavana ese e hereva henidia, eto, Emui lohia ena hesiai taudia na ba laohaidia, bona natugu Solomon na egu doniki ai ba hahelaia kau; bena ba hakaua lao, Gihon baola; 34unuseni ai hahelaḡa tauna Sadok bona peroveta tauna Natan ese bae horoa, Israel pavapavana ai bae halaoa. Bena kibi ba hiriria, baoto “King Solomon ena mauri baine daudau”. 35Bena ia murina amo baoma; ia na bainema, egu terono ai baine helai; badina be ia na baine pavapava lau gabugu ai. Lau vada na duanaia, ia ese Israel bona Iuda baine biagudia. 36Bena Benaia Iehoiada ese hanua pavapavana e haere henia, eto, Amen; Iehova, egu lohia bona egu pavapava emu Dirava, unu baine gwau toma. 37Iehova ese egu lohia bona egu pavapava vada e bamoa heḡereḡerena, ia ese Solomon danu baine bamoa, bona ena terono baine habadaia, egu lohia King David ena terono do baine hereaia.

38Taunabunai, hahelaḡa tauna Sadok, bona peroveta tauna Natan, bona Benaia Iehoiada, bona Kerete taudia bona Pelete taudia, na e diho ela, Solomon na King David ena doniki ai e hahelaia kau; bena e hakaua lao, ela bona Gihon. 39Unuseni ai hahelaḡa tauna Sadok ese doa mai dehorona na kalaga helaḡana amo e abia, bena ia ese Solomon e horolaia. Bena kibi e hiriria, bona taunimanima iboudiai eto, King Solomon ena mauri baine daudau. 40Bena taunimanima iboudiai na ia murina amo e dara dae, ivilikou e hatai, bona e moale hisi dae; bena edia heloḡo-heloḡo ese tano danu e hapararaia.

41Adonia bona ena vadivadi iboudiai na edia aria dokona ai una reḡe e kamonai. Bena Ioab na kibi reḡena e kamonai negana ai na e henanadai, eto, Una heloḡo-heloḡo hanua lalonai anina be dahaka? 42Dounu e herevava ai, Ionatan, hahelaḡa tauna Abiatara natuna, ema. Bena Adonia eto, A raka vareai, badina be oi na tau namona, bona hari namona o mailaiamu. 43Ionatan ese Adonia e haere henia, eto, Lasi; badina be eda lohia King David ese Solomon na pavapava ai vada e halaoa. 44Hanua pavapavana ese hahelaga tauna Sadok bona peroveta tauna Natan bona Benaia Iehoiada bona Kerete taudia bona Pelete taudia na ia ida vada e siaidia; bena hanua pavapavana ena doniki ai vada e hahelaia kau. 45Bona hahelaḡa tauna Sadok bona peroveta tauna Natan ese vada e horoa, pavapava ai vada e halaoa, Gihon ai. Unu amo ma vada e dara dae mai moaledia ida, bena hanua ai heloḡo-heloḡo vada e bada. Vada o kamonai heloḡo-heloḡona bunai. 46Solomon ese hanua pavapavana ena terono ai e helaimu. 47Ina danu, hanua pavapavana ena hesiai taudia na eda lohia King David ihahenamohenina ela, eto, Emu Dirava ese Solomon ladana harina baine habadaia, oi ladamu baine hereaia, bona iena terono danu baine habadaia, oiemu baine hereaia. Bena hanua pavapavana na ena mahuta patana latanai e igo diho. 48Hanua pavapavana danu eto, Iehova, Israel Diravana, aita hanamoa, badina be ia ese vada e gwau maoro, natugu ta na hari ina dina ai egu terono ai baine helai, bona matagu ese vada e itaia.

49Bena Adonia ena vadivadi taudia iboudiai na kudoudia e hetaha; bena e tore isi, ta ta ena dala ena dala ela. 50Adonia ese Solomon garina e gariva; taunabunai e tore isi, ela, ihaboulaina patana doana e dogodia tao. 51Bena haida ese Solomon e hamaoroa, eto, A itaia, Adonia ese King Solomon garina e garimu; badina be ia ese ihaboulaina patana doana vada e dogoa taomu, e tomu, King Solomon baine gwau henigu hamata guna, baineto ia ese ena hesiai tauna na dare amo basine alagu mase. 52Bena Solomon eto, Baina dibaia guna: bema ia na tau namona, ia huina tamona na tano ai basine moru; a bema dika na ia lalonai baina davaria, ia na baine mase. 53Taunabunai, King Solomon ese haida e siaidia, bena idia ese ihaboulaina patana amo e hakaua diho. Bena ia na ela, King Solomon e toma henia diho; bena Solomon ese e hamaoroa, eto, Emu ruma aola.

Copyright information for MEU